U vremenu 1751. – 1773. godine Biskup Josip Antun Čolnić je inicirao preseljenje 36 Katoličkih obitelji iz okolice Dervente (Franjevačkog samostana u Plehanu), za uređivanje puta koji je vodio od Đakova prema Osijeku, te je tada osnovao selo Josipovac na rijeci Vuka (kasnije će ime ovog mjesta biti preimenovano u Vuka- te će se stanovnici zvati “sa Vuke” umjesto “Iz Vuke”). U svrhu preseljenja i obavljenog iskrčenja šikara i šuma, obitelji su dobile dozvole za podizanje kuća i pretvaranje iskrčenog zemljišta u oranice i livade, te bile oslobođene feudalnih obaveza toga doba.
O promjeni imena 1773. godine Vuka, umjesto Josipovac (Biskup Josip Čolnić je umro), mjesto je dobilo ime prema rijeci Vuka koja ga je okruživala i bila na neki način generator uspješnog gospodarskog i ostalog razvitka sela. Sama činjenica da ga je osnovao biskup Josip, te što je isti sagradio Crkvu (posvećenu Sv.Josipu) nije do danas razjašnjena u namjeri otkrivanja razloga promjene imena mjesta Josipovac – Vuka.
Najznačajniji pojedinac rođen u Vuki je Milko Cepelić. (Rođen 21. rujna 1853.g). Kao polaznik pučke škole u Vuki, završio studij filozofije i teologije na Đakovačkom liceju, 1877. godine zaređen za svećenika te kratko vrijeme službuje kao kapelan u Osijeku. Godine 1882. postavljen je za osobnog tajnika biskupa Josipa Jurja Strossmayera a kasnije i za Đakovačkog župnika. U svom radu je zagovarao hrvatske nacionalne interese i pokretanjem prvog hrvatskog dnevnog lista “Narodna obrana” (zajedno s dr. Neumanom), pripomogao nacionalne svijesti osječkih Hrvata. Posebno treba istaknuti Cepelićev interes za samu povijest sela Vuke, slavonske običaje i narodnu nošnju koju je u detalje opisao u rukopisu “Povijest sela Vuke”. Milko Cepelić umro je u Đakovu 26. ožujka 1920.g. te mu je na rodnoj kući u Vuki Klub hrvatskih književnika iz Osijeka podigao spomen- ploču koja obnovljena 1995. godine i danas je na vidljivom istom mjestu.
Katarina Matanović Kulenović (Vuka, 18. ožujka 1913. – Zagreb, 24. travnja 2003.) prva je hrvatska žena – pilotkinja i padobranka, koja 1938. postaje prvažena u Istočnoj Europi koja je skočila s padobranom. Rođena je u Vuki gdje završava osnovnu školu a životni put je vodi u Osijek, Zemun, Zagreb). U sastavu zrakoplovstva NDH bila je osobna pilotkinja tadašnjeg ministra oružanih snaga Ante Vokića, a nakon toga je aktivna i u poslijeratnom razdoblju. Odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Franje Bučara 26. svibnja 1998. godine.
Josip Adamček (Vuka, 13. ožujka 1933.-Zagreb, 25. prosinca 1995.) hrvatski povjesničar. Osnovnu školu pohađa u rodnom mjestu, gimnaziju u Osijeku, Požegi i Đakovu, a studij povijesti i filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu gdje 1978. postaje izvanredni a 1983. godine redovni profesor na Katedri za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njegov znanstveni rad usmjeren je na istraživanje hrvatske povijesti u doba kasnog feudalizma te agrarne odnose, a posebno seljačke bune od sredine 16. do sredine 19. stoljeća. Bio je redoviti član HAZU (Akademik).[/tab]